Brucellosis

Ta melelein brucellosis?

Brucellosisi ej juon nañinmej eo ej walok jen kij ilo Brucella genus. Kakōḷḷe ko kwomaroñ eñjake ej piba, metak bōram, majno, ebōj mejam, pio, mō lak, im emetaktak enwbinim. Emaroñ bar walok nañinmej ilo enbwin ekoba aj, ijoko jōt, im lain eo ilo menono eo. Armej ro emojno enbwinnier, ajiri jidik, armej ro rebōrọro, ak armej ro eaar kakāāl ial in bōtōktōk ilo menono ko aer rej pād ilo elaplok kauwōtata ñan nañinmej ñe renij ion kij in. 

Ewor emān kain kij in Brucella rej wūnin eloñ ian keej in nañinmej in brucellosis ilo US: 

  • Nrcuella melitensis im Brucella abortus ekkā tata aer walok (emaroñ 75% in keej ko) im ekkā aer walok jen aer idaak ak mōñā milik ak jiij ko rejañin jolak kij in ilo āne ko namōj in US.
  • Brucella suis ej kōmman enañin 25% in keej ko im ej walok jen aer kappok piik ko ak ilo aer mwijit piik ko.
  • Brucella canis elukun jeja an kōmman nañinmej in ñan armej im ej ajedeed jen kidu ko ewor aer nañinmej.

Ñan kakobaba, jidik in Brucella abortus (RB51) ej pād ilo Brucella wā ñan menin mour ko rej kōmman menin an nañinmej armej im eitin aolep ien ej aililōk ippān kein wā ko an taktō āinwot-nidol ilo an wā kau ko ak kōjerbale milik ko rej kab diwōj jen kau.

Ia eo ej itok jen e?

Brucellosis ekkā an ajedeed ñan armej jen menin mour ko ewor aer kij ak mweiuk ko an menin mour. Menin mour ko ekkā aer bōk nañinmej in brucellosis ej kau, baijen, tia, jiip, piik, kuuj, kidu, wolip, im muuj ko ak bar bwijin menin mour ko remaroñ bōk kij in. Washington eaar kowaḷọk ke ejelok swine (piik) brucellosis ilo 1975 im bovine (kau) brucellosis ilo 1988. Ejab aolepān state ko ilo US ejelok swine brucellosis ie. Meññe US ej ḷōmnak ejelak bovine brucellosis, jot keej rej walok ñan baijen ko im tia ko ilo Greater Yellowstone Area. Bwijin bar āne ko ewor nañinmej in enedmic swine ak bovine brucellosis. Keej in canine (kidu) brucellosis in ko rej etaale aolep yiiō ilo Washington state, eitan aolepān menin mour ko rej kaajiriri jen naboj-in-state. Ejab aolepān state ko ilo US ejelok swine brucellosis ie. Meññe US ej ḷōmnak ejelak bovine brucellosis, jot keej rej walok ñan baijen ko im tia ko ilo Greater Yellowstone Area. Bwijin bar āne ko ewor nañinmej in endemic swine ak bovine brucellosis.

Ewi wāween an ajeeded?

Armej ro remaroñ bōk nañinmej ilo aer idaak milik ko rejab jolak kij in im ekoba mōñā ko ej kōmman jen milik jen kau, jiip, im koot. Armej ro remaroñ bar bōk nañinmej ñe kinej in kilier enij eitaak ippān dān in loñi, bōtōktōk, bōḷbōḷ eakto, im kilin menin mour ko ewōr aer kij enwōt ñe ej wōtlak ko ak kiliblib. Kin menkein, taktō ro an menin mour, armej ro rej pepok, rijerbal in mōn manman menin mour, im armej ro jōt rej jerbal ippān menin mour renij pād ilo elaplok kauwōtata ñan nañinmej in. Ejeja, brucellosis emaroñ ajedeed jen menin mour ko nejin baamle eo ñan armej. 

Menono ki kij in ejab ekkā an walok, ak kij in emaroñ kauwōtata ñan rijerbal ro rej jerbal kin Brucella ak armej ro rej pād ilo mōn manman menin mour ko ak rej pād ilo ien kōlōtak ko an menin mour. Ajeeded kij jen armej ñan armej ej āinjuon.  Brucella ej juon men eo emaroñ kōmman nañinmej ko rellap ak mej ilo armej, menin mour, ak menin eddek.

Ta eo jemaroñ kōmmane ñan jumae?

Kare in wūno in wā ko iumwin diktata in jijino wiik ej menin aikuj.

Ewi joñan mokaj tata in an kakōlle ko walok?

Emaroñ ilowaan 5 ñan 60 raan in am epāāke, ak emaroñ bar jima alloñ.

Ewi joñan ekkā in an walok brucellosis?

Brucellosis ilo armej elukun jeja ilo US. Eitan aolepān keej ko ñan armej ro rej mour ilo ak itotak ñan āne ko ewōr brucellosis ekkā an walok ie ak ilo armej ro rej kañe mōñā ikood ko rej itok jen likin. Ewor ien ko keej ko rej ripoot jen taktō in menin mour ko, rijerbal ro rej mwijmwij jalele, rijerbal ro rej lale kein ekat ko, rijerbal ro rej etaale jalele ko, rijerbal ro rej pepok, im rijerbal in atake ko.

Ewi wāween aō maroñ bōbrae an ajedeed brucellosis?

Waween eo elaptata ñan bōbrae jen an wōr nañinmej in armej brucellosis ej ilo aer jolak kij jen menin mour ko. Kau, koot, im piik ko jen state ko jōt rej aikuj in wor aer pepa in taktō im ej kwalok ke ejelok aer nañinmej in brucellosis. Kwon idaak wot milik ko emoj aer jolak kij in ak mōñā ko rej itok jen milik, ekoba ilo ien ekāke. 

Ñe kwoj kaajiriri kidu jen naboj in state ak naboj in bukon eo am, lale bwe en wor aer pepa in taktō. Kidu ko ilo būrokraam in kōmman neji ko, kidu in maan ial ko im rekar jab karreo ak taktō, im kidu ko rej ejedwawa rej menin kauwōtata ñan brucellosis im rej aikuj in teej ñan Brucella canis ñan an maroñ kewaj ak ñan kaajiriri. 

Ñe kwoj jerbal ippān menin mour ko rebōrọro, ekōnak kein jerbal in bōbrae ko, ekoba kein kapinjak mejam, kilob, N95 kein menono ko, im nuknuk in bobrae ko ak nuknuk eo kwomaroñ jokpej e. 

Ñe kwoj jerbal kin enbwinin menin mour ko, bōbrae kinej ko repelak ak mau ko ilo am kōjerbale nuknuk in bōbrae ko, kilob, im mej in erre eo. Karreo ak jolak kij in menin mour ko ak dān ko rej jibwe im kwolle peim elikin am kamōdmōd menin mour ko ak mweiuk ko an menin mour.   Kwon jab madmōd ak lale menin mour ko jen namoj ñe ewor aer nañinmej im kwoj loe ke remej (Washington tia ko ak menin mour ko rej mej ilo ial eo remaroñ kawor tokjen kin Pepa in Kōmālim ñan Eoñad im Makūtkūt ko ikijen Menin mour ak Menin Eddek ilo Washington. Armej ro rej pepok rej aikuj in loore imminene in bōbrae ikijen ekōnak, kamadmōd, im kilen kamat ko:

  • Ekōnak kein bōbrae ñan mej im kilob ñe kwoj kamadmōd jalele in enbwinin menin mour
  • Kōjerbale bakbōk erreo, ekkañ ko ñan kamadmōd ak kein mwijmwij
  • Kwon kamadmōd jalele eo ilo juon jikin eo eman an koto diwōj deloñ ie
  • Jab mōñā, idaak, ak kabaatat ilo am karreo jalele eo
  • Kwōlle peim ilo ien eo emokaj tata elikin am mwijmwij
  • Jab najdik jalele ikood eo ak jabdewōt paat in jelele eo ñan jabdewōt nejum menin mour
  • Karreoki aolepān kein jerbal ko im kilob eo ilo am kōjerbal kein jolok kij, āinwōt 10% jerajko
  • Kwon tiljek ilo am kamate jalele eo ñan joñan bwil eo tulowa 165 degrees Fahrenheit mōkta jen am mōñā ki

Ta eo ij aikuj in kōmmane ñe ij eñjake ke ewōr armej ilo baamle eo ao emaroñ nañinmej in brucellosis?

Tobar takto in ājmour eo am ak kūrlok rā eo an ājmour epāāke eok.

Ta eo ij aikuij in kōmmane ñe kidu eo nejū ewor an nañinmej in brucellosis?

Ñe kidu eo nejūm ewor an kakōlle in brucellosis ak emoj an bōk nañinmej in brucellosis (Brucella canis), kwoj aikuj in etaale ippān taktō in menin mour eo ien eo emōkajtata. Juon jaṃbōḷ in bōtōktōk emaroñ ae ñan teej ñan nañinmej eo. Brucellosis ilo kidu ebwe an ben kamadmōd e, im kidu eo emaroñ itotak kin kij in jokdoon ñe emōj aer jerbal e. Kidu ko ewor aer nañinmej in brucellosis rej aikuj in māke lak ian jen kidu ko jōt bwe kij eo jen kidu eo enjab ajedeed e nañinmej eo, ak rej aikuj in bōk mour eo an kidu eo. Brucella canis nañinmej eo ilo menin mour remaroñ ripoot e jen taktō in menin mour eo ilo Washington State Department of Agriculture (Rā eo an Ekkat ilo Bukon eo an Washington): https://fortress.wa.gov/agr/apps/rad/.

Ia eo imaroñ bōke melele ko relaplok?

Ñan melele ko relaplok kūrlok Communicable Disease Epidemiology (Mon Etaale Nañinmej eo), 206-418-5500 ak ilo ejelok onean 877-539-4344.

Kein Jipañ ko