Hantavirus

Ta in Hantavirus?

Hantavirus ko ej bwijin baeroj ko rej pād ippān kijdik. Juon iaer, Sin Nombre baeroj, ej pād ilo deer mouse ilo North America. Sin Nombre baeroj ej juon wūnin Hantavirus Pulmonary Syndrome (HPS) ilo armej. 

Hantavirus ilo Washington State

Hantavirus-infected deer mouse (Peromyscus maniculatus) remaroñ kajeeded baeroj eo ilo dān in raut, kapilo, im kūbweir. Deer mouse ko renañinmej rej mour ilo state eo im armej rej pād ilo kauwōtata ñan HPS ilo jabdewōt jikin Washington. Deer mouse rej lelok baeroj eo ñan doon im jōt iaer ekkā aer nañinmej, ak deer mouse rejjab nañinmej ak wōr aer kakōlle. 

Juon armej emaroñ epāāke hantavirus ilo aer menono buñal totōōn elikin aer pād turin ak karreo kūbwen kijdik ak el ko aer, ak ilo aer mour ak jerbal ilo jikin ko ewōr kijdik ie. Ekkā an juon lak ñan lalem keej rej riboot kajojo yiiō im eitin juon jen jilu armej ro emōj aer bōk nañinmej in HPS emōj aer mej. 

Hantavirus Keej im Mej ko ilo Washington State

Ewi waween ao bobrae Hantavirus pulmonary syndrome?

Katolak kijdik ko jen mweo iṃōm im jikin jerbal eo am. Lukkun kōjbarok aolep ien am karreo, sil, im kōmman aujiid ilo jikin ko ewōr-kijdik ie. 

Sil i jikin ko rekōk im kōta ko ilo em ko relaplok jen 1/4 inij ekoba ilo wūnto im kōjām, iumwin bojet tōrerein baib, ilo pedped, attic im jabdewōt jikin kijdik emaroñ deḷọñ ie. 

Aujiid kijdik kilep im jidik ko lowaan em kin aujiid ko rej eṇōṇōjṇōj. Jolok ṃōñā ko kijdik remaroñ tobar i. Kakwon ṃōñā (ekoba mōñā kijen menin mour ko nejum) ilo nien ṃōñā ko kijdik rebban deḷọñ lowaan. 

Karreo jikin ko ewōr kijdik ie 

Safely Cleaning After Rodents (Waween Karreo ilo Kōjbarok kin Kijdik ko) (PDF)

Ekanak roba, latex, vinyl, ak nitrile kiḷoob ko. Lale bwe māj in buñal emaroñ lewaj jidik kōjbarok jen buñal ilo ien karreo, ak ejjab kōjbarok jen baeroj ko. Jab kōmman an poktak buñal ko ilo am bakiuum, buruṃ, ak waween ko jōt. Lukkun lale bwe en lōt am katutu ki jikin ko retōōn ekoba kijdik jidik ko ilo aujiid, kūbwe ko, im el ko kin 10% hypochlorite (jerajko) kein iiōk: Iiōk e 1½ kab in jerajko an lowaan em ilo 1 kaḷan in aiboj (ak 1 paat jerajko ñan 9 paat aiboj). Elikin an jojo aolep kain iumwin 10 minit, kamakūt aolep el ko, kūbwen kijdik kin juon tọọl ṃōlọwi innem ṃaab ak kwōdmat e jikin eo kin iiōk in jerajko. Karreo boutḷọk ak jeambo ki ṃweiuk ko lowaan mweo rej kōmman jen nuknuk im rug ko ewōr kein kaṃool in an kar kijdik pād ie. Būtik kijdik ko remej kin kein jolok kij innem likūt ilo ruo-pakij ekoba aolep kein karreo ko. Kalbwin, tile, ak jolok kijdik eo ilo jikin jolok kopej eo ekkar. Jolok kij in kiḷoob kin kein jolok kij ak joop im dān mōkta jen am wūtik. Elikin am wūtiik kiḷoob erreo ko, lale bwe en lōt am kwale peōṃ kin joop im aiboj (ak kōjerbale juon kein karreo pā eo ej kōmman jen-arkool im ejjab kōjerbale aiboj ñe ejelok joop). Ñan elaplok naan in jipañ kin waween karreo totōon in kijdik, lale kijdik peij eo ad. 

Ta buñtoñ in kōjbarok ko ij aikuj kōjerbale ilo ao jerbal, jaṃbo, ak kaaṃ naboj?
  • Bōbrae jen am epāāke kijdik ko im roñ in kijdik ko ak kabinōnō ki jik ko aer.
  • Jejedwawaiki kāpin im jikin kakije ko, innem lale kakōlle in an wōr kijdik. Jab buruṃ i kāpin ko ewōr kijdik ie. Ijelakin, loore buñtoñ ko iloñ ñan jolok kij jen kāpin ak jikin kakije mōkta jen am kiki ie.
  • Jab likūt eṃ nuknuk ak likūt kein kiki ko turin kūbwen kijdik ak roñ ko.
  • Ñe emaroñ, jab kiki ilo lal ilo an ejelok jabdewōt ie. Kōjerbale eṃ nuknuk ko ewōr buḷoor ak juon nuknuk ñan ion lal.
  • Likūt ṃōñā ilo nien ṃōñā ko kijdik reban deḷọñ ie.
  • Lale kwopej ekar ñan mō ko an ijo im likūt ilo nien ṃōñā ko kijdik reban deḷọñ ie ñan ñe ien jokpej.
  • Jab lale ak najidiñ kijdik awiia.
Ewi waween an armej epāāke? 

Jabdewōt makūtkūt eo ej kōmman am epāāke kūbwen deer mouse, dān in raut, kapilo, ak ṃweiuk in eḷ emaroñ likūt eok ilo elaplok kauwōtata ñan nañinmej. Ejelok kein kamool ke nañinmej eo ej ajedeed ñan juon armej ñan bar juon. 

Kidu im kuuj remaroñ ke bōk hantavirus? 

Ejelok kein kamool ke menin mour ko, āinwot kidu im kuuj remaroñ bōk hantavirus, botaab rejjab bōk nañinmej ak wōr jabdewōt aer kakōlle. Kidu im kuuj ekkā aer epāāke baeroj eo ñe rej pepok deer mouse. Jokdoon kidu im kuuj rejjab maroñ kajeeded hantavirus kajju lak ñan menin mour ko jōt ak armej, remaroñ likūt armej ilo kauwōtata ilo aer boklak kijdik nañinmej ko ñan mwon jokwe ak jikin ko epāāke kijdik emaroñ waḷọk. 

Ta kakōlle ko an nañinmej in Hantavirus Pulmonary Syndrome? 

Kakōlle ko rej jinoe juon ñan ruwalitōk wiik elikin menono ki baeroj eo im ekkā an jinoe 3-5 raan in nañinmej ekoba piba, metak majel, metak bar, maloñloñ, emmōj, im emokmok. Ilo an nañinmej eo laplok, emaroñ kōmman bwe en wōr kajinek in menono jen wōt an wōr dān ilo ār ko. Ekkā an aikuj etal ñan aujpitōl. Ej juon nañinmej eo elap im juon jen jilu armej ro rej bōk nañinmej in HPS emōj aer mej. 

Ta eo ij aikuj in kōmmane ñe ij ḷōmnak ewōr ao nañinmej in hantavirus? 

Ñe emōj am epāāke deer mouse jidik ak em ko ewōr kijdik ie im ewōr am kakōlle in piba, metak majel, im ikijelak am ṃenono, loelak taktō eo am ilo ien eo emokaj tata. Kōjjeḷāiki takto eo am kin am maroñ epāāke deer mouse bwe en jellā kin an maroñ wōr nañinmej ko rej itok jen-kijdik, āinwot hantavirus pulmonary syndrome.

Elmen jekjek in deer mouse eo? 

Deer mouse eo ej jijjino inij aitokin jen botin ñan lalin tail eo an. Ej kōlar kurae ñan burawin mera loñ, ilo an killep lojilñin, juon lojje mouj, im tail ekolol eo emouj iumwin. Ewōr eloñ taib in kijdik ilo Washington ejelok aer jekjek kein. 

Ewi joñan aitokin an hantavirus pād wōt ilo meḷan eo? 

Joñan aitok in an hantavirus ko pād wōt ilo meḷan eo oktak im pedped ion waween meḷan ko, āinwot joñan molo ak bwil im joñan ṃōḷọwi im ñe baeroj eo ej pād lowaan em ak naboj ak waḷok ñan al. Men eo aōrok in ej ke kwojjab maroñ loe joñan aitok in an juon kūbwe pād, aolep kūbwe in kijdik rej aikuj lale āinwot an wōr nañinmej ie. Jikin ko ej ettōr wōt an loñ kijdik ie ejenolok aer kauwōtata im rojāñ ko ñan bobrae rej aikuj loore. 

Melele ko Relaplak