Backyard Poultry

Quick links:  Etale Aolepen |  Armej ro Eman Ājmour ko Aer |  Bao ko Eman Ājmour ko aer | Nañinmej ko | Jikin Bōk Jipañ ko

Etale Aolepen

Eloñ baamle ko rej kelet in likūt bao ilo likin kapijuknen ko aer. Bao ko likin kapijuknen, relaplok ilo nōmba ilo jikin ko epāāke taun ak etolak jen taun. Armej rej likūt bao likin kapijuknen ko aer kin eloñ wūnin ko, ekoba ñan kōmman ṃōñā (lep kāāl ak jelele), karwan, kein komad, kaalwōjwōj, im jeḷāḷọkjeṇ. Bao ko likin kapijuknen ekkā an koba awiia bao, dak, geese, guinea bao, im take ko. Ñe ewōr nejum bao, jella waween kōjbarok aorōk ko bwe en eman ājmour eo am, baamle eo am, im bao ko nejin aorōk.

Armej ro Eman Ājmour ko Aer

Emaroñ wōr kij ko ippān bao rej kōmman bwe armej ren nañinmej, jokdoon ñe eman am kalimjok er. Kwomaroñ bōk nañinmej ñe kwonij jibwe bao ko nejum, ak kein jerbal ippān bao, innem jibwe mejam, botiim, ak loñim. Loore naan in rojāñ kein ñan jipañ bobrae eok im ro jot rej pād turin bao jen am bōk nañinmej:

Kōmmālmel karreo peōṃ

  • Kwaḷe peōṃ kin joop im aiboj elikin am jibwe bao ko likin kapijuknen eo ak jabdewōt jikin eo rej mour im itotak ie. Kwaḷe peōṃ elikin am jibwe lep ko, kōjerbale kein jerbal ippān bao, im pād ilo jikin ko bao ko rej pād ie. Kōjerbale hand sanitizer ñe ejelok joop im aiboj.

Bobrae ilo am pād turin bao ko rej mour likin kapijuknen

  • Jab mejanma ak bọkwōj bao ko nejūm, im jab jimwe mejam ak loñim elikin am jibwe er.
  • Wajje ajiri ro ilo aer pād turin bao ko. Ilo an dak im bao maroñ pād joñan eo ejejjot ñan an ajiri eo nejūm jibwe, elaplok an ajiri eo nejum pād ilo kauwōtata ñan nanñinmej jen wōt an laplok aer maroñ jibwe mej im loñier. Kij ko rej pād ippān bao remaroñ kōmman bwe en laplok an ajiri ro nañinmej. Ajiri ro rediklak jen lalem yiiō dettan ejjab aikuj jibwe ak debij bao jen wōt menin.
  • Jab bokwaj bao in jabdewōt yiiō dettan ñan lowaan mweo imōm.
  • Kōjerbale juon pea in juuj ko kwoj likūt wōt naboj ñe kwoj lale bao ko.
  • Karreo ki kein jerbal ippān bao ko, āinwot nien ṃōñā ak dān, naboj.

Bobrae waween am kōjerbale lep

  • Kilin lep ko remaroñ totōōn kin kij ko jen kūbwen bao ak jikin ko lep ko rej walok ie. Kwaḷe peōṃ aolep ien mōkta jen im elikin am ae lep ak jerbal ilo jikin bao ko.
  • Dāpij an erreo im ṃōrā bọọk in el/jikin ko.
  • Ae lep ilo diktata in juon alen juon raan im karreo ki er ñe retōōn. Kwomaroñ karreo jikin ko wōt retōōn ak ewōr jidik māār ie kin jaanpeba, mokaj am kwaḷe kin dān meenen, innem irri bwe en ṃōrā ilo ien eo emokaj tata kin pepa tọọl. Jab joon lep ko ak kōjerbale joop ko rejjab weeppan ñan karreo lep.
  • Kōmmālmel jerbal ilo am kōjbarok, kamat, im kakwon lep ko. Ekatak elaplok kin kōjerbale lep ko..

Bōk Wā in Būḷu eo Am

Kōnaan ibben taktō eo am kin am bōk wā in būḷu eo ej kōmman aolep buñ. Wā in būḷu ko rej kōmman aolep būn rejjab bobrae nañinmej kin bao būlu baeroj ko, ak rej kadiklok kauwōtata in bōk nañinmej ko an armej im bao būlu baeroj ilo juon wōt ien. Menin elaptata an aōrok ñan armej ro repāāke bao ko renañinmej.

Jab jerbal ippān bao ko renañinmej ak mej

  • Ñe eban tobrak am jab elak, kanake juon N95 māj im kiḷoob ko kwomaroñ jolok, im kwaḷe peōṃ kin joop im aiboj elikin am tobar e.
  • Ripoot bao nañinmej ak mej ko an: Washington State Department of Agriculture (WSDA, Washington State Rā eo an Ekkāt) Avian Ājmour Būrokraaṃ ilo 1-800-606-3065 im taktō in menin mour eo ilo jukjukin pād eo am.

Bao ko Emman Ājmour ko Aer

Depij an ājmour ko an bao ko nejūm emman ñan eok im baamle eo am. Biosecurity aōrok ñan kōjbarok ājmour eo an bao ko nejūm. Biosecurity ej melelein men ko jemaroñ kōmmane ñan katolak nañinmej jen bao im armej.

Biosecurity kōmmālmel ko ekoba:

  • Lale kōtaa eo am — Katolak bao ko nejūm jen armej ro rej loewaj eok. Kotlak wōt an armej ro rej lale bao ko nejūm bwe ren epāāke bao ko nejūm.
  • Katolak menin mour awiia – Kabojrak bao awiia im menin mour awiia ko jōt jen aer epāāke bao ko nejūm. Ekoba likūt juon kein pinej loñin jikin eo bao ko nejūm ej mour im itotak ie.
  • Dāpij an erreo — Bobrae kij jen aer ajedeed ilo am karreo juuj, im, kein jerbal ko ilo juon bojet ak kōjerbale juon ooj naboj.
  • Jab bokwaj nañinmej ñan mweo iṃōm — Bao kāāl ko rej aikuj jenolok jen bao ko nejūm iumwin 30 raan ko. Bao ko emōj aer pād ilo fair ak jikin kalōōjoj ko rej aikuj jenolok jen bao ko nejūm jot iumwin ruo wiik. Karreo im jolok kij jen kein ekotak bao ko im kein jerbal ko emōj aer pād ilo bar juon jikin eo ewōr bar bao ie.
  • Jab bōk nañinmej jen rūturim — Kajeoñ jab lelok ak kōjerbale kein jerbal ko an rūturim.
  • Jellā kakōlle in kakōl kin nañinmej ko an bao — Lale kakōlle ko remokaj ñan nañinmej ilo bao ko nejūm ñan bobrae jen an ajeeded nañinmej. Kakōlle kein emaroñ koba maje, pokpok, uwir, wōtōdtōd, mojno, dik an ṃōñā, diklok an kōmman lep, ak jidimkij an mej.
  • Ripoot bao nañinmej ko — Ripoot jain ko ejeja aer walok ak mej in bao ko kwar jab kōtmane an waḷọk. Ripoot bao ko remej ak nañinmej ilo ien eo emokajtata ñan: Avian Health Program ilo 1-800-606-3065 im taktō in menin mour eo ilo jukjukin pād eo am.

Bukōt elaplok melele kin biosecurity jen United States Department of Agriculure (USDA, Rā eo en Ekkāt ilo Amedka). .

Nañinmej ko

Armej im bao remaroñ kajeeded kij ñan doon im nañinmej. Kōmmālmel karreo āinwot kwaḷe peōṃ, karreo kin jerbal im oror ko an bao, im biosecurity buñtoñ ko jot emaroñ bobrae jen an ajeeded nañinmej eo. Elaplok melele kin bobrae emaroñ pād iumwin Armej ro Eman Ājmour ko Aer and Bao ko Emman Ājmour ko Aer.

  • Salmonellosis
    • Jokdoon bao ko eman waween am kalimjok ājmour ko aer emaroñ likūt Salmonella ilo kūbwe ko aer emaroñ kōmman bwe en wōr an armej nañinmej. Jilkinlok bao im aer jinoe imenene ilo jikin ko rekāāl ej kōmman inebata. Bao ko rej inebata elaplok aer maroñ kōmman Salmonella. Salmonella ej kōmman bwe armej ren nañnmej jen mejaer, boti, ak loñi. Kwaḷe peōṃ elikin am epāāke bao ak meḷan totōōn ko aer, im mōkta jen ṃōñā ak idaak, ej jipañ bobrae nañinmej in Salmonella. Armej ro ewōr aer nañinmej in Salmonella remaroñ kajedeed ñan armej ro jot, ñan waanjoñak, ñe rejjab kwale peur elikin aer kōjerbale ṃōn kabojak.
  • Avian Influenza 
    • Avian influenza emaroñ kōmman bwe bao awiie im bao awiia (elaptata waterfowl) ren nañinmej. Pathogenic avian influenza baeroj ko rellap elap aer kōmman nañinmej im ekkā an kōmman mej ñan bao. Emaroñ mokaj aer etal jen kōjwad ñan kōjwad. Kakōlle in nañinmej ilo bao ekoba eakto in boti im mej (maroñ in bōtōktōk), kooḷ ḷoktōk, kuuṃ ak wattle bōbōj, kuuṃ/wattle/ne kōlar bulu, bar le, jab lap an makūtkūt, mojno, im jidimkij an mej. Ñe kwonij iion jabdewōt nañinmej ak mej ejelok melelein ilo kōjwad eo am, kūrlok WSDA Avian Health Program ilo 1-800-606-3056. Ñe kwonij elolo bao awiia nañinmej ak mej, ripoot er ñan Washington State Fish & Wildlife (EK & Menin Mour Awiia ilo Washington State) ilo bit.ly/sickwildbirds. Kauwōtata ñan nañinmej an kōrā jen avian influenza ekkā an dik, āinwot kauwōtata in an ajeeded jen armej-ñan-armej. Loore Armej ro Eman Ājmour ko Aer naan in jipañ ko loñ ñan bobrae nañinmej.
  • Campylobacteriosis
    • Campylobacter ekkā an walok ilo bao im emaroñ kōmman an armej nañinmej. Bao ko ewōr aer nañinmej emaroñ wōr Campylobacter ilo kūbwe ko aer. Ilo armej ro remaroñ bōk nañinmej, wōtōdtōd, iñrok im emmoj emaroñ waḷọk. Bao ukood ak jañin mat ej juon ian wūnin an lap nañinmej ilo armej.
  • E. coli
    • Ilo bao ewōr E. coli ilo ṃajñal, im jab kajur kwalok kakōlle in nañinmej. Jokdoon eloñ kain E. coli rejjab kauwōtata, ro jot emaroñ kōmman an armej nañinmej. E. coli ekkā an ajeeded ñan armej im menin mour ko jot ilo kūbwe ko an menin mour ko renañinmej, ṃōñā jorrāān, ak juon meḷan totōon. Armej remaroñ bōk nañinmej ilo aer jab kwalkwol pā elikin aer jibwe juon menin mour ak kūbwe, ṃōñā, kein ikkure, jikin mour (ekoba mọn menin mour, peen, im oror), ak kein jerbal ko rej jerbal turin menin mour kein.

Waween Kōpopo ñan juon Baamle eo Eman Ājmour eo an im Bwijin

Tokkwi, dak jidik, im bao ko jōt emaroñ wōr kij ko ippeir āinwot Salmonella ak būlu an bao eo emaroñ kōmman bwe ren — im kwon — nañinmej. Loore kein jipañ kein ñan kōjbarok eok im bao ko nejūm.

Resources