COVID ja na’an ndo’o yo

Naguá kuu COVID ja na’an ndo’o yo

COVID ja na’an ndo’o kuu kundo’o in ñayiví ja ni ndo’o COVID-19. Kuu in kue’e xeen, ya’a kúni ka’an ja na’an tuni kundo’o yo ji/axi ja kije’e kundo’o yo de kuee tuni naa iyo ta nani “síndrome post-COVID”, “post–COVID-19 condition (PCC, Kue’e ja sa’a kue’e COVID)” axi “COVID ja na’an ndo’o yo”.

COVID ja na’an ndo’o yo kuu in kue’e xeen ja ndo’o ñayiví ja ndo’o kua’a millón ñayiví ña’nu ji ja luli ini ñuu Estados Unidos, kue’e ya’a va’a ni sa’a xeen axi nduu xeen nuu ñati uni yoo. Iyo jichi ja, COVID ja na’an ndo’o yo kuu sa’a ji ja kindoo né’en in ñayiví.

Iyo kua’a ja nduu jini yo siki COVID ja na’an ndo’o yo chi kuu in kue’e jéé. Virus SARS-CoV-2  ja sa’a kue’e COVID-19 kuu ja xinañu’un ja ni tuu kuiya 2019. Kutu’va ka yo siki kue’e ya’a iini ya’a kivi.

Kue’e ja sa’a COVID ja na’an ndo’o yo

Nda kue’e COVID ja na’an ndo’o yo kuu koo nuu ke’en yoo axi ke’en kuiya tú ni ndo’o yo kue’e COVID-19. Síín sa’a kue’e ya’an nuu ndaká ñayiví de siki ñukua kuu ja vijin kuni yo nasa sa’a.

Ve’e Centers for Disease Control and Prevention (CDC, Ve’e nuu jito ji jekani nda kue’e), iyo vi’i ka 200 kue’e ja sa’a kue’e COVID ja na’an ndo’o yo. Nda kue’e ya’a kuu xi’in ji tu ni kuita yiki kuñu yo axi xini yo. Nda kue’e ja sa’a kuu:

Sava nda kue’e ya’a kuu ja yoso ya’a:

  • Kue’e kuita ja chituu tiñu ja sa’a yo ndikivi
  • Sa’a kuxi (víjin kuu ja kachi yo nasa sa’a) Tú ni satiñu yiki kuñu yo axi xini yo
  • Vijin kuu ja kani xini yo axi ja kunuu yo, ja suni nani “naa ini”
  • Ka’ni
  • Vijin xtaa tachi
  • Káyu
  • Jatu ndika
  • Ñama kanda anu (ndava anu)
  • Sama xiko xitin ji/axi yu’u
  • Kú’u xini
  • Nduu kuu kusun
  • Jani tuni ini axi depreción
  • Jíko nuu tú nákuiñi
  • Játu yiki kuñu axi vavu yiki
  • Jínjin yiki kuñu
  • Játu chijin
  • Kue’e kuun
  • Káji yi’vi
  • Kee ndi’yi
  • Sáma nasa nuu yoo

¿Na ñayiví kuu ja ndo’o COVID ja na’an ndo’o yo?

Naani ñayiví ja ni ndo’o ji COVID-19 kuu kundo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo vese nduu ni xtuu kue’e COVID-19 ji. Nda ñayiví ja ndo’o COVID-19 vi’I ka in jichi kuu kundo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo nuu ndaká jichi ñukua.

Nuu in investigación ja ni sa’a yoo junio kuiya 2024, ni kee ja ñati 6.4% nda ñayiví ña’nu ini ñuu Washington ni ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo nuu yoo octubre kuiya 2023, de vi’i ka 117,000 nduu kuu sa’a ji tiñu maa ji. Suni ni kee ja kua’a ka ñayiví ja ndee centro axi ichi este ñuu Washington ni ndo’o ka ji kue’e COVID ja na’an ndo’o yo. Taba nda porsentaje ñayiví ja ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo ini ñuu Washington ji tu’un ja iyo nuu Household Pulse Survey (Jikatu’un nasa iyo ñayiví ve’e).

Nda CDC kachi ja nda ñayiví ja yika ka nuu kue’e COVID ja na’an ndo’o yo kuu:

  • Ña’a.
  • Ñayiví ña’nu.
  • Ñayiví ja kú’u inka kue’e.
  • Nda Hispano axi Latino.
  • Nda ñayiví ja xeen tun ini ndo’o ax ini yi’i ji hospital ja siki COVID-19.
  • Nda ñayiví ja nduu ni kani ji vacuna COVID-19 maa ji.

Nda ñayiví ja nduu kutatan va’a ji kuu kundo’o xeen ka ji kue’e ja sa’a kue’e COVID ja na’an ndo’o yo. Nduu kutatan va’a ta iyo ñayiví ja nduu kuu ni’in ji tatan siki ja la’vi kaa nuu ndee ji (ja kuu nuu nika’nu ñuyiví), nuu nduu kuu sa’a kuva’a tiñu.

Office of the Assistant Secretary of Health (OASH, Ve’e Subsecretario salud), kachi ja nda ñayiví ja nduu kuu kutatan va’a ji kuu nda ja ndo’o nda’vi (ndo’o tu’un kanuu axi kuachi) ja sa’a nda ve’e satatan kuu nda ñayiví ja nduu kuu kuni tú ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo.

Kuu ka’vi ka ní siki nasa OASH tágua kuu satatan inuu ñayiví COVID ja na’an ndo’o yo ya’a.

Chituu kue’e COVID ja na’an ndo’o yo

Kuu chituu COVID ja na’an ndo’o yo tú ma kundo’o ní COVID-19. Ja kani ní vacuna COVID-19 maa ní kuu ja chindeé ka tágua ma kundo’o ní COVID-19.

Nda ñayiví ja kani ji maa ji vacuna COVID-19 chituu ka ji kue’e COVID ja na’an ndo’o yo ma sú nda ñayiví ja nduu kani ji vacuna maa ji.

Inka ja kuu chindeé nuu kue’e COVID-19 kuu ja kuatiñu cubre boca, ja va’a ka koo ndoo tachi xtaa tachi, ja nakete nda’a jín ndute ji nama, ja koo jika nuu ta’an ji ja sa’a in prueba.

Tú ndo’o ní COVID-19, koto ní inka ñayiví tágua ma kundo’o ji COVID-19 tú sa’a ni ja kachi nda tu’un ya’a.

Koto ní maa ní nuu COVID ja na’an ndo’o yo: Kani ní vacuna maa ní (vachi nuu yu’u Inglés) (PDF)

Kutu’va ní siki nasa kani ní vacuna COVID-19 maa ní

Tava COVID ja na’an ndo’o yo

Víjin kuu ja tava COVID ja na’an ndo’o yo. Iyo kue’e ja vijin kuu ja jaku’un ini yo. Ja maa mita nduu na in prueba laboratorio axi estudio ja xte’en nasa tava COVID ja na’an ndo’o yo. Nda prueba médica kuu tava ji ja in ñayiví nduu ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo vese ñayiví ya’a ndo’o ji kue’e ya’a. COVID ja na’an ndo’o yo suni sa’a ji tanu sa’a sava nda kue’e xeen ja iyo.

Sava nda ñayiví ja kachi ji ja ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo nduu ni xtuu kue’e COVID-19 ji. Nduu ni sa’a ji in prueba COVID-19 ta ni ndo’o ji kue’e xinañu’un. Ya’a sa’a vijin ja kuni yo tu ndija ja ni ndo’o ji COVID-19 de vijin kuu ja kuni yo. In ja chindeé kuu ja sa’a in prueba COVID-19 ja xinañu’un jichi ja ndo’o ní kue’e de sukua kuu kuni yo tú sanaa ndo’o ní COVID ja na’an ndo’o yo ichi nuu ka, tú jiniñu’un ja sukua kuu.

Tutu nuu sa’a verificar nda cita COVID ja na’an ndo’o yo (CDC) (vachi nuu yu’u Inglés)

Nda kue’e jaa ji ja iyo

Kue’e COVID ja na’an ndo’o yo kuu xtívi ji yiki kuñu yo. Nda ñayiví kuu kundo’o ji in axi ke’en ka kue’e ja jini yo tanu kuu: Kue’e autoimune ji encelofalomielitis miálgica/síndrome de fatiga crónica (EM/SFC) (vachi nuu yu’u Ingés).

Ya’a kúni ka’an ja nda ñayiví ja ni ndo’o COVID-19 kuu kundo’o ji inka kue’e jéé, tanu kuu diabetes axi kue’e anu. Nda kue’e ja ndo’o ji ichi yata, tanu kuu diabetes ji kue’e anu, suni kuu xni’in tú ni ndo’o ji kue’e COVID-19.

Kueteku jín kue’e COVID ja na’an ndo’o yo

Kumani tuni tágua jaku’un ini yo nasa tava ji satatan kue’e COVID ja na’an ndo’o yo. De vijin kuu nuu yo tú kundo’o yo axi koto yo in ñayiví ja ndo’o COVID ja na’an ndo’o yo. COVID ja na’an ndo’o yo síin sa’a ji jín ndaká ñayiví. iyo ñayiví ja kuu nduva’a ji de inka ji sanaa nduné’en ji.

Kuna’an ní ja nduu iyo matu’un ní. Tanu kachi Centers for Disease Control and Prevention (CDC), ñati 1 nuu 4 ñayiví ña’nu ja ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo kachi ji ja kue’e ya’a chituu ja sa’a ji tiñu ji. Tú kivi ji nuu chindeé ta’an sanaa kuni ji ja nduu iyo matu’un ji.Nda ñayiví ja kata jikin kue’e COVID-19 nduu iyo yika tuni ji ja kundo’o na’an ji kue’e COVID tanu kuu jín nda ñayiví ja nduu ni kani ji vacuna maa ji.

Kutu’va ka ní:

Kakan ní ja sama. In ja sama kuu in ja sa’a nuu in ñayiví axi nuu in ndatiñu. Nda kue’e ya’a kuu chituu ji ja ñayiví sa’a ji nda tiñu ja sa’a ji ta ncha’a kundo’o ji kue’e ya’a. Kuu sa’a vijín ja satiñu axi ja ki’in nuu escuela. Nda patron ji nda escuela kuu ja jiniñu’un ja kunde’e ji ndenu kuu nuu jiniñu’un ja sama ja siki nda kue’e ya’a.

Kunde’e ní nuu ‘COVID ja na’an ndo’o yo ji derecho ñayiví ja kú’u’ chijin tutu ya’a.

Kutu’va ka ní:

Kakan ní energía ní. In ja sa’a kuu ja ñama kuiya yo, vi’i ka ta satiñu yiki kuñu yo axi xini yo. Va’a koto ní maa ní tágua ma kuitá ní de sanuu tuni natatú ní ja kivi.

Kutu’ví siki 4 P kuenta COVID ja na’an ndo’o yo ya’a: 120-066 – Tutu “4 P” COVID ja na’an ndo’o yo - 8.5x11 - Junio kuiya 2023 (wa.gov) (vachi nuu yu’u Inglés)

COVID ja na’an ndo’o yo ji derecho ñayiví ja kú’u

COVID ja na’an ndo’o yo kuu sa’a ja nduné’en yiki kuñu yo axi mink iyo. Kuu in nda kue’e ja ndíso nuu Americans with Disabilities Act (ADA, Ley nda ñayiví americano ja ndo’o kue’e). Nda ñayiví ja ndo’o COVID ja na’an ndo’o yo kuu koto ley ji nuu naani tu’un kanuu ja kundo’o ji. Kuu koo derecho ji ja sama nuu ji nuu nda tiñu ja iyo nuu nda empresa ji nuu nda gobierno estatal ji local.

Tu’un siki “COVID ja na’an ndo’o yo” kuu in kue’e né’en tanu ka’an ADA (vachi nuu yu’u Inglés)

COVID ja na’an ndo’o yo ji ja ñu’un se’e

Nda ña’an ja ñu’un se’e axi ja kata ni ñu’un se’e ña kuu kundo’o xeen ka ña COVID-19. COVID-19 kuu sa’a ji ja koo tundo’o siki ña ñu’un se’e ña ji ja ma kua’nu va’a se’e ña. Kuu de kánuu ja nda ña’an ja ñu’un se’e ña axi ja skaxin ña kani ña vacuna COVID-19 maa ña.

Nda ña’an ñu’un se’e kuu kundo’o ña COVID ja na’an ndo’o yo. Kata sa’a estudio siki naguá sa’a COVID ja na’an ndo’o yo tá ñu’un axi ta ja ni kaku se’e.

COVID ja na’an do’o yo ji nda suchí kuachí

Nda suchí kuachi suni kuu kundo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo. Nda suchí kuachi ja kuita ji axi vijin kuu nuu ji ja kunuu ji kuu sa’a ja vijin kuu nuu ji nuu escuela ji nuu inka tiñu. De sanaa nda suchí luli k ama kuu kachi ji naguá ndo’o ji.

Nda suchí luli ja ndo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo kuu kivi ji nuu educación especial, ja koto ji axi ja jiniñu’un ji tanu jikan nuu uu  Ley Federal (vachi nuu yu’u Inglé).

Ja kani vacuna COVID-19 nda suchí kuachí kuu chindeé tágua ma kundo’o ji COVID ja na’an ndo’o yo ta kuachi ji. Kutu’va ka ní ya’a siki nda vacuna COVID-19 ya’a.

Ja kuu kuetiñu ini ñuu

Tu’un kánuu COVID ja na’an ndo’o yo (CDC)
Kuteku jín COVID ja na’an ndo’o yo (CDC)
Koto ní maa ní nuu COVID ja na’an ndo’o yo: Kani ní vacuna maa ní (PDF) (vachi nuu yu’u Inglés)
Nduva’a nuu kue’e Post-COVID (UW Medicine (Tatan Universidad Washington) (vachi nuu yu’u Inglés)

Ja kuetiñu nda Médico ji Salud Pública

Ja kuetñu nda socio